SVE O PTICAMA,KUCNIM LJUBIMCIMA,LOVU I RIBOLOVU
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

PECANJE BALAVCA - (Gymnocephalus cernuus )

Ići dole

PECANJE BALAVCA - (Gymnocephalus cernuus ) Empty PECANJE BALAVCA - (Gymnocephalus cernuus )

Počalji  Administrator Ned Apr 03, 2011 6:42 am

PECANJE BALAVCA - (Gymnocephalus cernuus ) 8fdc4306cc


Balavac (lat. Gymnocephalus cernuus ) je slatkovodna, riba, pripada porodici grgeča Percidae.

Latinski naziv: Gymnocephalus cernuus

Lokalni nazivi: okun, paplajz, smrad

Maks. dužina: 25 cm.

Maks. težina: 400 g. (u Rusiji je pronađen balavac od 16 kg )

Vreme mresta: od aprila do maja (ponekada i u junu)

Opis i građa

Balavac ima izduženo telo. Leđa su mu sivozelene boje sa crnkastim mrljama, i imaju nejasno izražene izdužene sive pege, a leđna peraja su mu srasla, međusobno spojena, i prošarana tamnim tačkama. Debele bodlje se nalaze i u podrepnom peraju. Bokovi su mu žućkasti boje, a trbuh beličast. Usta su poludonja, a rilo je kratko i tupo. Kružni poklopci - obrazi - takođe su snabdeveni sa 11-12 oštrih bodlji. Ima velike buljave oči mutnoplavičaste boje. Krljušt mu je duboko usađena u kožu. Bodlje su mu šuplje poput igala za inekcije kroz koje luči otrov iz potkožnih žlezda (ihtiotoksin), pa se posle uboda oseća intenzivan i trajan bol. Glava mu je šiljata i bez krljušti sa mrežom senzornih pora. Ima osetljivu bočnu liniju. Boja tela zavisi od okoline u kojoj živi ali je najčešće svetlozelene sa tamnim uzdužnim prugama. Telo balavca je lepljivo i sluzavo. Građom podseća na bandara.
Balavac koji obituje u rekama i jezerima sa peščanim dnom je svetliji od primeraka koji žive na muljevitom dnu. Naraste oko 10-13 cm u proseku, mada ima i većih primeraka (oko 25 cm), i 400 g. U nekim jezerima Rusije ulovljeni su balavci od 16 kg. Takav gigantski rast zavisi pre svega od količine hrane koje ima tokom cele godine.

Navike, stanište, rasprostranjenost

Balavac u mutnoj vodi i na niskim temperaturama, zbog razvijenog čula vida, ima sposobnost hranjenja u mraku. Danju boravi u dubokoj vodi, a noću, radi ishrane, zalazi u plićake, jer se hrani faunom sa dna. Slabo podnose deficit kiseonika u vodi. Boravi pored strmih ili stenovitih obala, gde talasi razbijaju i nanose gliste i larve, a posebno ga privlači larva komaraca. Balavac naseljava vode u većim ravničarskim tekućim vodama i jezerima Evrope, sa izuzetkom Španije, |Italije i Grčke. Nalazimo ga u većem delu Sibira, do Bajkala. Živi na dubini 3-5 m, u velikim jezerima, a i u rečicama i velikim rekama. Retko se sreće na dubinama manjim od dva metra, jer izbegava sunčevu svetlost i toplu vodu. U rečnim jezerima, kao riba noći i sumraka, živi u jamama ispod zasenčenih obala, ali najviše voli brane i mostove gde nalazi hranu i hladovinu. Balavac je miroljubiva, društvena riba, koja leti, sve vreme provede na jednom mestu sem u slučajevima kada voda postane previša topla. Balavac podnosi širok raspon ekoloških i stanišnih uslova uključujući slatku i brakičnu vodu, mutnu i zagađenu. U Srbiji je rasprostranjen u vodama crnomorskog sliva.

Razmnožavanje

Balavac se mresti dva puta godišnje, u aprilu i maju, a ponekada i u junu. Ženka položi 50.000-100.000 jaja ikre žućkaste boje, prečnika od 0,8 do 1 mm povezane pihtijastom, mada ne i lepljivom sluzi, na šljunkovitom ili peskovitom dnu, u blizini obale reke, često na poplavljenim terenima tokom noći ili u sumrak. Mlađ se izvaljuje nakon dve nedelje i izgleda ostaje na istom mestu do kraja leta, pojavljujući se u plićacima, ne dostigavši dužinu 2,5 cm. Tempo rasta kod balavca je dosta spor. Polnu zrelost dostižu sa dve godine. Kad se izlegu, hrane se sitnim životinjama, a kasnije larvama i malo većim životinjama.

PREUZETI SA:http://sr.wikipedia.org
Administrator
Administrator
Admin

Broj poruka : 166
Datum upisa : 02.03.2011
Godina : 52
Lokacija : Srbija

http://ptice.forumo.org

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu